SVAKI TJEDAN CIRKUS JEDAN
DOGAĐAJI (155)
Mnogi uvodničari imaju običaj reći kako su zbivanja u svijetu i zemlji obilježena važnim događajima, kao - tibetanski duhovni vođa Dalaj-lama ugostio Carlu Bruni-Sarkozy, suprugu francuskog predsjednika. Bio bi i veći medijski događaj da je Carla Bruni, osim supruga Nicolasa i Dalaj-lame, našla još nekog duhovnog vođu.
Ima događaja koji su se otrgli kontroli i nemaju nikakve veze s prethodnim, ili kakvom duhovnošću. U Portugalu je vlak u žurbi iskočio iz tračnica. Na autocesti Zagreb-Karlovac četiri automobila naletjela su na divlju svinju. Ili je divlja svinja naletjela na četiri automobila? Ako niste postavljali pitanja na početku događaja, zašto sada pitate - kuda je išla divlja svinja? Pitanja postavljaju i oni koji u Austriji moraju kupiti vinjete za skupljanje gljiva. Ludih ili pametnih? Ovisno o vinjetama. U svezi događaja građani su otkrili modus vivendi kako zdravije živjeti. Kad je hrana skuplja, nacija obično bude zdravija, ili gluplja.
Zbog skupoće i sve lošijeg standarda, ljudi manje jedu, ne prežderavaju se, neki i gladuju, a to je zdravo, jer ih oslobađa suvišnih kilograma, masnoća i kolesterola u krvi. Baš i nije medijski događaj kad pas ugrize čovjeka, nego obrnuto, kao i ovo što se dogodilo na Županijskom sudu u Sisku. Zbog pokušaja ubojstva, pokojnika osudiše na devet godina zatvora. Da, dobro ste pročitali - osudiše na zatvorsku kaznu čovjeka koji je godinama bio mrtav. Nije još procurilo u javnost koliko je živih optuženika isti sud zbog ubojstava oslobodio krivnje, ili kako je neki Argentinac ostao živ nakon što je ispalio šest metaka sebi u glavu. Ima li i on kakvih veza na sisačkom sudu?!
Neki događaji mogu se vidjeti i na filmskom platnu. U filmu Antonia Nuića Kenjac, kao glumac briljira magarac iz Drinovaca. - Magarac je jako pametan i odlično izvršava sve zadatke - kaže redatelj. Filmu i magarcu potporu je dalo i hrvatsko Ministarstvo kulture, pa su magarci ispali oni koji nisu dobili potporu, ni uloge. Isti magarac bio je na Sarajevskom filmskom festivalu, gdje je stekao brojne simpatizere-istomišljenike, kao prethodno u hrvatskom Ministarstvu kulture.
Na Dubrovačkim ljetnim igrama najznačajniji događaj je premijera komedije Skup, Marina Držića. Komedijama obiluju i drugi događaji kojima pogoduje rekordna inflacija zbog koje strepi nacija. Festival Špancirfest pretvorio je Varaždin u svjetsku pozornicu, gdje mediji pronalaze hrpu događaja poput onih kad je čovjek ugrizao psa, ili gdje nakon rasprodaje zemlje branitelji prodaju svoje spomenice po trideset kuna. Uvučeni u vrtlog događaja nezadovoljni strani gosti-turisti govore: - Deru nas na svakom koraku, najviše u hrani, a taksisti nas i potkradaju. Sve su to događaji zbog kojih se jedni nasmiju, a drugi nastradaju.
FRAM
Prema zadnjem obračunskom razdoblju, vjerovali ili ne, do 31. srpnja 2008. bilo je na ovim stranicama 737.471,00 pristupa posjetitelja.
Proslava: 13 godina izlaženja Hrvatskog slova
Naslovna 155. priča "Događaji" objavljena je ovaj put kao i prethodne, u jednom i jedinom tjedniku za kulturu naroda Hrvatske "Hrvatsko slovo" br. 698, od 5. rujna 2008.
Na stranici "Komentari" možete pročitati tri dokumentarne priče o korupciji i organiziranom kriminalu u svezi poljoprivrednog zemljišta u gra-du Sisku.
Na stranici "Akcije" svakako pročitajte "Pando-rina kutija zahvala i priznanja" s tematikom iz Domovinskog rata.
Sve objavke možete komentirati u Forumu
TRIBINA ZAŠTITE PRIRODE - EUROPSKO SELO RODA ČIGOĆ
NA RUBU ŽIVOTA I UMIRANJA
Toliko dosadašnjeg medijskog licemjerja, dezinformiranja i dirigiranog pisanja da, kako znaju reći Posavci, "ne bi ni pas z maslom pojel". Mediji su o Čigoću pisali uglavnom bajke slaveći rode po kojima je selo poznato u svijetu, da ne kažem i šire. Nažalost, stvarnost je drugačija. Statistički gledano rode su u Čigoću sve rjeđe, ali su još uvijek brojnije od žitelja čiji je prosjek starosti negdje oko sedamdeset godina, ako ne i veći. Ovakva demografska struktura slična je i u ostalim selima sisačkog Donjeg Posavlja, a razlozi tome su brojni.
Iz sveg dosadašnjeg propagandnog materijala može se išćitati kako se u Čigoću preferira tradicionalan način života u skladu s prirodom, dakle s rodama i još nekim rijetkim životinjskim i biljnim vrstama. Istini za volju ovaj sklad već je davno poremećen. Promijenio ga je i Domovinski rat u kojem nisu stradale toliko rode, nego ljudi, odnosno njihov "tradicionalan način života" koji se toliko ističe i propagira. Za Domovinskog rata ovdje su naoružani odredi Narodne zaštite i pripadnici ZNG-a na rezervnoj crti obrane Sunje čuvali danonoćne straže i bunkere u Lonjskom polju. Treba reći kako je netko dio dokumentacije Narodne zaštite iz tog vremena uništio, što je i kazneno djelo za koje nitko nije odgovarao, pa ti ljudi, dakle dragovoljci s lovačkim oružjem i dr. koji su prvi stali u obranu, do dana današnjeg nisu ostvarili ni najminimalnija prava temeljem statusa hrvatskih branitelja Domovinskog rata, za razliku od onih drugih. Bez obzira na to što u Čigoću nije bilo ljutih okršaja s neprijateljem zahvaljujući uspješnoj obrani Sunje, ipak su znale doletjeti granate. One su uznemiravale ne samo ljude, nego i rode, te ostale pernate i druge stanovnike ove prirodne destinacije zaštićenih vrsta prema kojima ni rat nije imao obzira.
Pošto je početkom hrvatske samostalnosti Čigoć proglašen zaštićenim područjem i Europskim selom roda, sve je bilo podređeno razvoju seoskog turizma. U selo se doselila i Uprava Parka prirode Lonjsko polje, te osnovala Informativni centar. Osnovna zadaća Uprave Parka bila je očuvanje prirode, okoliša, te pomaganje turistima u što boljem snalaženju na terenu. Jasno da se tu podrazumijeva i razvoj seoskog turizma. Država je "odriješila kesu", te pojedincima dala poveća bespovratna sredstva za izgradnju turističko-gospodarskih objekata, "starih iža" i sl.
Izgradnjom obrambenog nasipa od poplava Lonjsko polje je svedeno na retenciju močvarnog dijela, pa nabujala Sava više poplavama ne ugrožava ljude i nastambe. Ove aktivnosti su i marketinški vrlo dobro popraćene, pa su tako Čigoć i Lonjsko polje postali nadaleko i naširoko poznati u svijetu kao "močvara od međunarodnog značaja", tj. kao Ramsarsko područje i jedinstveno u svijetu.
U tom kontekstu Čigoć se navodi kao jedan od ulaza u Park prirode Lonjsko polje. Spominju se "tajne Čigoćkog trokuta", šuma Lukmarčica (koju nemilosrdno sijeku i devastiraju - op aut.), oranice koje malo tko obrađuje - op. aut.), nasip i "materijal grabe" u kojima ponekad zahvaljujući onečišćenoj Savi "ribe plivaju i leđno". Zabilježeni su česti slučajevi krivolova, nekontrolirane sječe šumskih površina na koje se nitko ne osvrće, a kazneni predmeti koje su poveli pojedinci zbog bespravne sječe pali su u zastaru.
Primjerice, sisačka Vodoprivreda devastirala je potok na samom ulazu u Lonjsko polje, posječena stabla završila su u dvorištima "nepoznatih počinitelja" i "pojeo vuk magare".
Evo još jednog primjera kako se nefunkcioniranje pravnog sustava u Sisku odražava i na "netaknutu prirodu". Za potrebe izgradnje obrambenog nasipa protiv poplava u Lonjskom polju nekim žiteljima Čigoća oduzeta je zemlja. Za tu oduzetu zemlju lokalna samouprava i država dale su im drugu zamjensku zemlju, ali još uvijek nisu njeni vlasnici, jer ju ne mogu uvesti u zemljišne knjige i dobiti vlasničke isprave.. Zbog nesređenih zemljišnih knjiga i katastra česte su razmirice i pravni javašluk. Ima slučajeva da stranke u sporu zbog međa pozovu na teren sudskog vještaka, mjernika, a ovaj pita stranke - što činiti i odakle početi?
Godinama su rode stradavale zbog dotrajale električne mreže u selu, jer su se zaplitale u žice i pržile krila. Sada je i tome došao kraj, jer je sunjska Elektra ubetonirala betonske stupove i sprovela izolirani jednožilni kabel u kojeg se rode neće zaplitati, ali je veliko pitanje kako će prihvatiti betonske stupove, jer dolaze odanle gdje toga nema. Pošto je na betonskim stupovima i vanjska rasvjeta, neki u šali govore da ta činjenica čigočke rode svrstava među noćne ptice.
Europsko selo roda Čigoć je sudeći po komunalijama i infrastrukturi, već davno u Europi. Ima modernu električnu mrežu, gradski vodovod, telefone ("zahvaljujući" T-comu bez odgovarajućeg simpa signala i max ADSL priključaka), struju je dobilo još među prvima, ali su ljudi dovedeni na rub egzistencije i obespravljenosti. Zemlja koja se sve rjeđe ili nikako ne obrađuje obezvrijeđena je, šume se devastiraju, stočarstvo je palo na niske grane. Žitelji žive u strahu od svinjske kuge, ptičje gripe, kravljeg ludila i još koječega. Dični sud im šalje ovrhe (sic! sad je učinkovit - op. aut.) na pokretnu imovinu, a veliko je pitanje što je kod njih još pokretno?!
Kad im država dozvoli, kao što je dozvolila prodaju nekih otoka i nekretnina u priobalju, ovo će biti izvanredna prilika za sve bjelosvjetske poduzetnike, biznismene, pa i hoštaplere da u Čigoću za male novce kupe kuće i zemlju koju će kasnije unovčiti i postati bogatuni.
Tekst i snimke:
Franjo Martinović
Betonski stupovi i rasvjeta
Devastacija potoka i šume
Devastacija uz cestu
(Objavljeno u Hrvatskom slovu broj 619, od 2. ožujka 2007.)
Na stranicI "Komentari" možete vidjeti snimke nekih de-vastacija u Lonjskom polju.
Vidjet ćete i bespravnu gradnju koja je dovršena bez ikakvih problema i na tuđem zemljištu, unatoč zabranama Građevinske inspekcije.
(možete komentirati u Forumu)