IZLOG KNJIGA ...

   Najnovija knjiga ravnatelja Hrvatskog slova i književnika Stjepana Šešelja koja je nedavno promovirana u Društvu hrvatskih književnika. Stjepan Šešelj je suvremeni hrvatski književnik, piše pjesme, drame (za radio, kazalište i televiziju), te prozu (romane, putopise, književne i likovne prikaze, te osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave). Ova knjiga posvećena je najvećim dijelom iseljenoj duhovnoj Hrvatskoj, a osim književne ima i dokumentarnu vrijednost.
   Knjiga se može kupiti u Hrvatskom slovu, Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb

   Ispred izloga ponovo je zalajao pas ROI, vlasnika Vladimira Biondića, magistra i diplomiranog pravnika iz Hrvatske uljudbe, te donio ove dvije naslovnice knjiga koje tiskaju...

Naslovnice novih knjiga u izlaženju

Pjesma iz knjige "Za dom i domovinu uvijek":

Blaženom Kardinalu Alojziju Stepincu
/za 50-tu obljetnicu odlaska/

Blaženi kardinale moj,
Pedeset je godina prošlo,
Pedeset ljeta i pedeset zima,
Pedeset proljeća, pedeset jeseni.
A sve to bijaše, ko jedan tren.
Tren nade,
Nade za ponovno viđenje.
I uspomene teku,
Teku, kao mirna blažena rijeka,
Teku kao govor Tvoj,
Teku kao misli Tvoje.
I ulijevaju se,
Ulijevaju u duše naše.
Ne, Ti otišao nisi,
Vječno ćeš biti tu,
Vječno uz svoj narod,
Narod Hrvatski.
I kada nas više ne će biti,
Biti će neki drugi,
Biti će naša djeca, naši unuci,
A Ti, Ti i tad bit ćeš tu,
U njihovim mislima,
U njihovom srcu.
Vječni ostat će spomen,
Spomen na Tvoje riječi,
Spomen na Tvoja djela,
Spomen na Tvoj lik.
Mirno spavaj voljeni kardinale,
Al' budno pazi na narod svoj,
Na narod svoj Hrvatski.
I za blagoslov mi Te molimo,
Za blagoslov zemlje naše,
Zemlje Hrvatske.
I smjerno mi čekamo,
61.
Čekamo, ponovni sastanak s Tobom,
U dolini vječnog mira,
U dolini vječne ljubavi.
Na oblaku bijelom, na oblaku NADE.
Nade za bolju HRVATSKU.

Pozivnica na promociju:

IN MEDIAS (T)RES
ILITI - U SREDINU STVARI

Festina lente (požuri polako).
   Dok će moja pasja razmišljanja i žalopojke doći do Vas već će na našu žalost sve biti gotovo. Pripreme za očekivano žalosno finale mogu početi. Finalisti se ugrijavaju. I kaj sad. NIŠ !
   Borba se nastavlja - do konačne pobjede. Zamislih se - od čega li se samo sastoji taj mali, krhki, kratki i beznačajni pasji život. Koliki trag može ostaviti jedan mali pas i koliko je potrebno - da baš TAJ pas postane velik. Istina je, da je cijeli život jedna velika lutrija, ali ipak, možda se kuglica zaustavi i na mom broju, ako šansa dođe, treba ju znati čvrsto zgrabiti. Audacem fortuna iuvat (hrabroga sreća prati). Tko je čitao moju knjigu saznao je koliko sam se ja borio za ostvarenje svih svojih snova i ljubav svoje gazdarice i kako sam iz malog nepoznatog sela došao na zavidan položaj skoro kao i onaj Vaš već fest poznati banditić.
   I sad pazi ovo, mislim si ja dalje - kažu ti smiješni ljudi, nije sretan onaj koji ima puno, već onaj kojem je potrebno malo. I dalje, dodaju oni, za svaki slučaj - treba biti skroman. Međutim, ja sam siguran, da od skromnosti puno vajde i nema. Uzmite samo slijedeći primjer - Sjedim Vam ja tako kraj stola dok gazde ručaju i čekam ja, čekam, skromno se nadajući, da će oni kakvi ficlek i meni dodati. Ali minute cure, ništa se ne događa. Pogladim se ja po trbuhu, valjda će sada ti mandleki shvatiti o čemu se radi, oni pak niš ne trzaju, misle, da se valjda ja čoham od buha. Medvjedi jedni, odakle meni buhe ? Odlučim se za akciju - malo lajanja i laganog zavijanja koji liči na plač malog razočaranog djeteta, sve vrlo dobro izvježbano i evo ti odmah rezultata. Stiže par pesjih kolačića i jedna čist pristojna kost. Eto, viš kako nije dobro biti skroman, mislim si ja, samo stajati po strani i čekati. Treba krenuti u akciju ne birajući pri tom sredstva. Moji Vam najbolje trzaju na onu žalosnu facu, znate onu kao da su Vam sve lađe potonule. Ako vidite da je stanje fest kritično, da ni to ne pali, dobro je malo i zasuziti.
   Je, je, tak Vam je i ona Vaša Suzana hapala prvu poziciju. Iza suzica slijedi izvježban osmijeh od uha do uha. Moraš toj stoci sitnog zuba dati na znanje kako oko njih teče sami med i mlijeko, pa se trebaju samo mali prignuti i dobro zgrabiti u kopanju. Ipak preporučam svima, da se prije prigibanja osvrnu i da za svaki slučaj vide tko im je iza leđa. Kakva su vremena - nikad ne znaš. Sačuvaj Bog onog tko ima neke proste primisli.
   Kao u klopi, tako i u politici, treba djelovati, brzo i odlučno, ali nekad je dobro odigrati i ulogu žrtve. Postavlja se pitanje - Kako se sada ponašati u izbornom finalu i kako prepoznati ono drugo ja "slatkorječivih " kandidata, da bi ipak od dva zla izabrali manje.
   Nu, aetas volant (vrijeme leti). Dumam Vam ja, dumam i dosjetih se jadu. Imam ja svog vjernog Rudija, organizirati ćemo mi okrugli pasji stol i to za sve one politički jake pesje face. Ta rulja je u pravilu vrlo prepotentna, lajava i naivna. Treba ih samo skupiti i navesti na davanje izjava o svojim gazdama. Izlajali bu se oni sigurno. Nazovem ja Rudija, on pristane na junction i počne skupljati uzvanike. Sastanak smo organizirali prije početka izborne šutnje (za svaki slučaj neka se zna, da nas ne bi optužili za povredu izbornih pravila i opalili nam debelu kaznu da napune budžetske rupe).
   Dan D je preksutra. I svaka čast Rudiju, da bi reč rekel, skupio je lijepu družinu. Kako ih je samo uspio navabiti nije mi jasno, ali kaj jes, jes, tu su kako mi izgleda svi - Vesnina Kiri, Nadanov Gaj, Borisova Munchkin, Andrijin Nil, Alkin Tiger i Stipin Kir. Lijepo smo ih sve posjeli oko stola i za početak im podijelili malo onih slatkih kosti. Ako ništa drugo vidjeti ćemo je li mitologija pali. Moraš ih nekako pridobiti dok još ne skuže o čem se radi. Namignem ja Rudiju, najboljše je, da on počne spiku. I veli Rudi - Gospodo i gospođice peseki, pardon i drugarice Kiri, lijepo Vas sve pozdravljam i zahvaljujem se na odazivu. Sastali smo se, da malo razmotrimo situaciju vezanu za Vašu borbu za Pantovčak nazvanu po teti Glorii - Četiri šape u kampanji.. Pitanje je - Čije će četiri šape trčkarati po finim salonima i kabinetima Predsjedničkih dvora. Red bi bio da svaki iznese svoje viđenje i da se dogovorimo - pobijediti može samo jedan, šta će biti s nama ostalima. Je li ćemo moći bar na travnjak i šumu oko dvora. Da čujemo što mislite o svojim šansama i kako ćete se ponašati ako pobijedite.
    Prvi se za riječ javi Tiger - Vama je svima jasno, da sam ja mogao sa lakoćom pobijediti u toj trci. Ali moja se lijena gazdarica nije potrudila skupiti one početne bodove za uključenje u utrku. Nadam se, da će pobjednik biti korektan i da će nama svima osigurati uživanje u predsjedničkom vrtu i to najmanje jednom tjedno. Sve bi dao, pa i onu sočnu masnu kost tete Micike za jedno dobro pišanje u Predsjedničkim dvorima, da o onom drugom i ne govorim.
   Ovaj njegov istup baš ne bi komentirao, jedino mi se sviđala ona sekvenca o zapišavanju Predsjed-ničkih dvora. Na ovu današnju vlast se i ne možeš drugo nego popišati. Ali taj nesretni Tiger i ona-ko nije više u špilu i njega siročića na ovaj sastanak nije ni trebalo zvati.
Iza njega za riječ se javi Nil i veli - Svima Vam je poznato, da je moj HDZ apsolutno nepobjediv i da će svi njegovi članovi sa sve svoje četiri šape stati pokorno iza mog Andrije. Pa valjda se zna što znači partijska disciplina. U zadnjih pola stoljeća to je sve već viđeno i dobro utrenirano. Čim MI pobijedimo svoje ćemo već poznato geslo - IDEMO DALJE, zamijenili s geslom - OSTAJEMO ovdje, kako nas rulja ne bi krivo shvatila (kakvi su naivci mogli bi misliti da želimo sići s vlasti).
   Mi Vam samo iz želje, da ovi izbori izgledaju demokratski ne ćemo pobijediti u prvom krugu, ali plasman u finale i konačna pobjeda samo je stvar tehnike. Kutije su ionako u našim šapama, ako treba, oživiti ćemo i neke koji su već davno otišli s ovog svijeta. Što se pak tiče korištenja prostora oko Predsjedničkih dvora, tu Vam ja nažalost ne mogu pomoći. Vi svi znate, da je moj gazda vrlo strog i principijelan i on sigurno nijednom drugom psu osim meni ne će dopustiti ulaz i boravak u Predsjedničkim dvorima. Možda bi jedino Kir mogao imati neke šanse, ali samo ako se njegov gazda bar malo korigira. Mislim, da ovom nastupu Nila ne treba neki poseban komentar. Međutim, siguran sam, da će se i Nil i njegov gazda gadno iznenaditi nakon dobivenih rezultata glasovanja. A kaj se dotikavle onih mrtvih duša, tu mislim, da će moj gazda i njegov frend Tompa odigrati preko svojeg HONI-a ključnu ulogu. Ne bojte se, ne će više šljakati varanje i dopisivanje mrtvih duša.
Iza Nila na red je došao Gaj. Mislim, da će moj gazda svima Vama razbiti sve iluzije o sjedanju u predsjedničke fotelje, reče on, vjerojatno drugi krug i ne će biti potreban. Moj Vam gazda smatra, da treba već na početku početi štedjeti i oploditi još ono malo keša što su naši prednici ostavili. Fascinantna ljepota mog gazde odlučiti će ove izbore u čas posla.    No i naš pasji angažman to će samo još pojačati. Nas (mislio je valjda na Nadanove druge pse - o.p.) bar ima dosta i naša ljepota također nije sporna. Za Hrvatsku je jako važno da baš on pobijedi. Svi Vi znate, da jedino on zna sa lovom. On je već dobro proučio sve sisteme kako društvenu lovu preliti u svoj džep. Premazan Vam je taj svim mastima, lova mu kroz prste samo curi i nikad ne pada po podu. Takvu magiju još niste vidjeli. Jasno, da će nas odvesti na istok. Pa valjda znate, da i sunce sa istoka dolazi. Što se pak tiče korištenja Predsjedničkih dvora meni je jako žao, ali nas ionako već ima previše. Doseliti će nam se i naši rođaci iz Gorskog kotara. Red se mora znati. Vi ste vidjeli kako i za Kirovo vrijeme nije bilo lako ući u Predsjednički vrt. Sad će tu vladati još stroži režim. Uostalom ima i nas više koji ćemo paziti. I na koncu dođe red na mačke, pardon na pesice. Prvo Munchkin. Svi Vi znate da - lova vrti gdje svrdlo ne će, veli ona. Mom šefu lova nije u pitanju, pa ionako je krenuo u tu utrku samo radi publiciteta i velike ljubavi prema svojoj domovini (ha, ha, ha, ha o.p.). Istina je, da on svoju veliku ljubav još nije otvoreno pokazao kao striček Francek na Kninskoj tvrđavi, ali morate znati - njegovo vrijeme tek dolazi. Njegov prvi nastup na prošlim izborima bilo je tek zagrijavanje. A čim pobijedi pokazati će već on svoje pravo lice. To Vam svakako ne će biti ono vezano sa obiteljskim nasiljem. Samo se još malo strpite. Što se pak tiče korištenja Predsjedničkih dvora i travnjaka koji im pripada oni ne samo da budu otvoreni za Vas, nego i za široke narodne ljudske i pasje mase, moglo bi se reći u punom smislu za svu stoku sitnog, pa i krupnog zuba, i to kako u prenijetom tako i u doslovnom smislu. Nakon ovako lijepih, više pasjih nego ljudskih (psi su ako dosad niste znali puno humaniji i pravedniji od Vaše kakti " ljudske " vrste) riječi odmah sam se odlučio komu treba dati svoj glas. Jedini problem će mi biti ona formalna registracija i komunikacija sa izbornom komisijom. Onaj pak moj drugi zločesti ja, samo se na sve to nasmijao uz zlobni komentar: Pak se onaj Hlebinec v Tebi probudil. Moram priznati nisam znao kaj da mu na tu njegovu, pravu " pasju " opasku velim, pa sam ušutio imajući u vidu onu latinsku - Est difficillimum se ipsum vincere (najteže je svladati samog sebe)..
    I na kraju kao što naš pasji narod veli (tu jasno mislim samo na onaj dio koji govori strane jezike) Zucker kommt zu letzt iliti šećer dolazi na kraju (tak Vam spikaju obični zagorski pesi) na scenu stupi Kiri. Mora se priznati onako sva zgužvana na prvi pogled i nije ostavljala neki značajan dojam. Pomalo je ličila na gazdaricu u kućnom izdanju. Ali kad je počela pričati, pardon lajati, nije se više dala zaustaviti. Najprije smo dobili kratku lekciju o nephodnoj potrebi stvaranja nove balkanske integracije i o hitnoj restauraciji spomenika u Srbu, zatim o svim prednostima hitnog udruživanja u koaliciju s " braćom " Srbima i zajedničkim istupom prema europskim integracijama. Čak i za jednog pametnog pesa pokazala se je kao odlično potkovan znalac i opaki erudita.
   Moram priznati, da sam dobio volju, da joj stvarno zabijem potkove, a mislim, da je se ne smije pustiti da okolo šalabajza i laje bez lanca i brnjice. Kako ona tako i njena gazdarica.
Mora joj se priznati, da ona u svemu fest sliči svojoj gazdarici. Naravno, domoljublje se kod nje kako ni kod one druge nije moglo naslutiti niti u tragovima. Po pitanju korištenja vrta kako je ona rekla " društvene " imovine (mislila je očito na Predsjedničke dvore) bila je također vrlo kategori-čna. Po njoj, nikakva eksploatacija od naše strane nije mogla doći u obzir.
   Poslije ovakvog nastupa bilo nam je svima jasno koga nikako NE želimo za predsjednika, mora se priznati, da je čak i opaki engleski špijun Kir ostao zatečen i bez ikakvog komentara. No moj Rudi, divota jedna, taj je jedini ostao sabran. Nakon par minuta šutnje on je vrlo hladnokrvno preuzeo riječ i održao nam jedan plameni domoljubni govor. Slušajući ga, pomislih, ovom bi možda i bilo za vjerovati, ali ipak za njegovog gazdu nisam bio previše siguran. No za očekivati je da će on imati prostora za djelovanje. Naš rastanak baš i nije bio srdačan, oprostili smo se lajući sa dosta gorčine. Analizirajući situaciju zaključio sam, da nisam postao ništa pametniji. Značajnijih novosti nije bilo, jedino me iznenadio veliki križ oko Kirovog vrata. Nije mi bilo jasno otkuda mu je.
Očito, da je opet priklao nekog našeg. Sa Rudijem sam dogovorio sastanak odmah poslije izbora uz obećanje, da ćemo njegovog gazdu podržati u finalu, ako na drugoj stranu ne će biti naš kandidat Miroslav Tuđman. Da zaboravio sam Vas obavijestiti, da smo olajali i onog Josipovića.
PAZITE - Dobro zapamtite onu latinsku - Cave tibi a silente aqua et muto cane ( čuvaj se tihe vode i nijema psa ). Sa ovim ću i završiti.
Uz gromki pozdrav ZDS Av, av, av
                                                                                                                                                       Vaš ROI

PS Svi izađite u velikom broju na glasovanje u finalnom krugu. Zapamtite, kak vele stari Latini - Inter duo mala, minus elegendum (između dva ZLA valja birati manje). Ali - NEMA PREDAJE AXAUDI, DOMINE, VOCEM MEAM (usliši, Gospodine, glas moj). JA

Novo, Novo, Novo....

   U izdanju nakladničke kuće Čvor iz Bjelovara upravo je objelodanjeno jedanaesto godište ove popularne edicije. Kalendar je tiskan u povećoj nakladi, a već je uglavnom i rasprodan.
   Urednici su: Stjepan Horvat, novinar i Franjo Martinović - FRAM, književnik. U Kalendaru je surađivalo pedesetak uglednih suradnika, lokalnih samouprava, a ogledalo je sveukupnog kulturnog, gospodarskog i društveno-političkog života Županije, pa ga neki s pravom nazivaju i Zbornikom županije.

ZAMIŠLJENI INTERVJU LAJAVOG PSA ROIA S FRAMOM ISPRED IZLOGA

   U subotu ujutro za vrijeme mog spremanja na Jelačić plac zazvoni telefon. Bi to pomalo čudan zvuk, očito iz daljine. Protrnem, nisu valjda opet oni. Dignem slušalicu, a na drugoj strani žice zalaje neki nepoznati đukac. Halo, halo, on će, da li sam dobio onog čuvenog belgijanca ROI-a?
    - Jest, ja sam, odgovorih, a tko me to treba? Oprostite gospodine ROI na smetnji, nisam još imao čast upoznati Vas, ja sam pas sisačkog gradonačelnika uvaženog gospodina Pintarića. Redovno pratimo Vašu kolumnu u Glasniku hrvatske uljudbe, svaka čast na odličnim tekstovima. Zapazili smo, da ste dobri s našim Framom, s kojim nikako da nađemo zajednički jezik. Da li bi nam Vi mogli pomoći da zakopamo ratnu sjekiru i popušimo lulu mira? Red bi bio, da posjetite naš Sisak i kroz jedan intervju sa gospodinom Framom pokušate nemoguće. Vi ste nam još jedina nada. Ne znam u stvari što mi bi, povukla me neka doza samilosti i obećah da ću uslišiti njihovu molbu.
   I evo me, vozim se u autobusu za Sisak i dok kraj mene prolaze otužni jesenjski pejsaži, u glavi mi se redaju slike.
   Nekad čuvena Siscia, zatim mali industrijski div, a sada pravi tužni sindrom stanja u Hrvatskoj - danas. Jedine svijetle točke Siska su poznati Framov cirkus i tu i tamo po koja sporadična kulturna manifestacija (već poznata Keltska noć, Sajam cvijeća i Viteški turnir) možeš sve na prste jedne ruke nabrojiti. A kako kaže pisac Boždar, cirkus živi otkako je svijeta i vijeka. Kao što je svoje tvorce nadživio, nadživjeti će i nas, jer cijeli svijet je jedan veliki cirkus. I zato je i Framov cirkus značajan za širu okolinu kako Siska, tako i Zagreba. Fram, punim imenom Franjo Martinović vrhunski je spisatelj humorističko-satiričkih uradaka. Priznaje, da je rođen u cirkusu Croatia, a vrijeme rođenja skriva kao zmija noge. I bolje. Vlasnik je portala www.framxxl.com kojeg ja redovno pratim i mogu Vam ga toplo preporučiti. Posebno je poznat po svojem nadaleko čuvenom optimizmu koji je dobro vidljiv iz njegove poruke - Hrvatice i Hrvati, nije sve tako crno kako Vam izgleda, još je puno mračnije.
   I s tim i takvim osobenjakom sada ja žurim na intervju. Jasno, da sam mu se najavio i ukratko ga izvijestio o cilju mog dolaska u Sisak. Kad me saslušao veselo se nasmijao i rekao - Dođi prvim autobusom, nestrpljivo te čekam, intervju buš dobil i nekaj za pregristi, ali honorarček nemreš očekivati jer nisam baš siguran kak buju Tvojem pasjem prijatelju i njegvom gazdi moja mišlenja pasala. I dočeka me Fram na kolodvoru. Čim smo se udobno smjestili kod njega, krenem ja rafalnim pitanjima.
   ROI: - Redovno pratim Tvoju rubriku u Hrvatskom slovu. Želio bi da mi pojasniš neka Tvoja stajališta koja su u člancima samo naznačena. Prvo mi daj malo pojašnjenja o slučaju " Podravka ".
   Fram: - Očito je, da naš kanalizacijski sustav više ne radi besprijekorno, pa smeće polako isplivava na površinu. Podravka je samo jedan mali segment mafijaškog vođenja hrvatske privrede, slijedi povratak na aferu Brodosplit, a onda će jedna za drugom polako u koloni dolaziti HEP, Cestogradnja etc. Sa smećem isplivavaju zasad samo mali štakori, ali čekamo mi i one tustije. No kako je naš bivši potpredsjednik Vlade izjavio, da se tu radi o časnim ljudima, treba mu svakako vjerovati. Ali zasad su časni ljudi u bajboku.
   ROI: - Očekuješ li kakve oštrije reakcije bivšeg premijera koji bi se mogao osjetiti ugrožen?
   Fram: - Svakako da će on pokušati intervenirati kako bi spriječio da se ta svinjska gripa (nazovimo tu pošast tako) previše ne proširi. Pa vidiš, da je to vrlo opasna situaciju i u toj gripi ima već i smrtnih slučajeva. No vidli bumo, nastavak slijedi.
   ROI: - A kako će na to reagirati razglednica? Mislim da si ti tako prvi nazvao dopisnicu s lipičke Jugo-tržnice, sadašnju premijerku Jadranku u svojim "Bjelovarskim cakama" koje si svojevremeno pisao kao kolumnist "Večernjeg lista" iz bjelovarskog Čvora?! Afere bujaju, a našoj Margaret Tatcher popularnost raste. Da li Ti takva situacija izgleda normalna?
   Fram: - Sve te afere događale su se, dok je naša premijerka glumila Suzanu i kad je izgledalo kako se ona ponašala kao da nije odavde. Daljnji razvoj situacije nakon što je ista pokazala zube zubaru, koji su joj popravljeni, kreće u više pravaca i za sada se još ne može vidjeti koji je pravac u igri. Jedino je jasno, da su se oni njezini čuveni krumpiri ohladili i da je dama sada u jesenjem periodu prešla na kestenje.
   ROI: - Kaj misliš kakvu ulogu ima u tim događanjima naš već čuveni predsjednik? Meni se čini da je i on bil blizu kopanje. Onaj siroti Polančec dok su ga stisnuli se zlajal.
   Fram: - Bormeč, nemreš mu zameriti, taj švedski stol s hrvatskim specijalitetima bio je toliko bogat i zamaman, da mu je bilo stvarno jako teško odoljeti. A poznato je, da su svi pravi antifašisti uvijek znali iskoristiti situaciju. A on je baš pravi raritetni primjerak.
   ROI: - Ponovno su aktualni ti čuveni topnički dnevnici. Meni, a i većini mojih poznatih nikako nije jasna njihov značaj i važnost. Što bi ti dnevnici ustvari trebali pokazati?
   Fram: - Protiv naše vojske i naših generala stoji nebulozna optužba o takozvanom prekomjernom granatiranju. Međutim, poznato je, da je u napadima na Knin poginuo slovima i brojkom jedan civil i da je u tom ratu bilo najmanje civilnih žrtava od svih dosad poznatih ratova. Kako se ne može dokazati prekomjerno granatiranje brojem poginulih civila. Granatiranje na primjer Beograda rezultiralo je velikim brojem civilnih žrtava, a nitko nije pričao o prekomjernom granatiranju, odnosno prekomjernom bomabardiranju, da ne govorimo o Dresdenu, Hirošimi i Nagasakiju ili brojnim civilnim žrtvama u Koreji, Vietnamu, Iraku etc. Treba topničkim dnevnicima dokazati da je namjera hrvatske vojske bila pobiti veliki broj civila što im samo zbog nekvalitetnog gađanja nije pošlo za rukom. Tu leži zec. Očito je, da naši o tim dnevnicima, ako su ih i vodili nisu previše brinuli.
   ROI: - Kad smo već kod ratnih pitanja zanima me Tvoje mišljenje o prodaji vukovarske Ovčare. Što će u slučaju prodaje te zemlje biti s našim tamo pokopanim žrtvama?
   Fram: - Naša vrla vlast svakodnevno pokazuje koliko joj je stalo do sudionika hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata. Nije u tom kontekstu uopće čudno da je srpski tajkun Miroslav Mišković došao na morbidnu ideju kupnje Ovčare, a kakva klima i jagma za hapavanjem bilo kakve love kod nas vlada, moglo bi se dogoditi, da on kupi Ovčaru sa svim njezinim žrtvama i od toga sutra napravi pravi biznis.
   ROI: - A sad na kraju malo najaktuelnijih tema, prvo par riječi o Jadrankinom (bivšem Jadranskom) moru, a onda o ovom bogatom izboru kandidata za novog hrvatskog predsjednika.
   Fram: - Nis Ti ja, moj ROI neki pravni stručnjak. Međutim ovak sa strane mogu reč slijedeće. Nije mi jasno do kakvog je kontakta došlo između onog fakina Pahora i naše premijerke. Ali kaj je, je, nekakav dobar junction je tu svakako bil. O čemu je točno riječ bumo videli, da li za sedam do devet mjeseci ili i prije, ne zna se. Kaj se slovenskog pak dodira s nekakvim otvorenim morem dotikavle (koliko mi je poznato zatvorenog mora u Jadranu i nema), tu nema neke velike mudrosti. Postoje tri mogućnosti i svaka strana se decidirano trebala izjasniti koju soluciju predlaže, pa onda dati Međunarodnom sudu da donese odluku. Da bi Slovenija došla do otvorenog mora može dobiti: a/ mogućnost prolaza kroz vode koje ostaju u hrvatskom vlasništvu, b/ koridor u kojem se oduzima vlasništvo Hrvatskoj i taj dio dobije nezavisni status, c/ koridor koji se daje u vlasništvo Sloveniji. Očito je, da Sloveniju mogućnost pod a/ ne interesira jer tu mogućnost ona već uživa i nije potreban nikakav pravorijek da se to utvrdi, već obje države to mogu utvrditi posebnim pismenim sporazumom. Ukoliko bi se pak neko drugo traženje Slovenije rješavalo po propisima pozitivnog međunarodnog prava, pravorijek je jasan, taj spor Slovenija ne može dobiti. Kako sada situacija izgleda najbolje što nam se nakon ovog monstruoznog potpisa može dogoditi je slučaj pod b/ u kojem ostajemo bez vrlo vrijednog teritorija kojeg ne možemo nesmetano koristiti. Kod svega još moramo imati na umu kakve reperkusije to rješenje sa sobom nosi, što je s Osimskim sporazumom i što sa zahtjevima ostalih zemalja s kojim graničimo. Nije nemoguće da Mađarska i Austrija na temelju nekadašnjeg života u jednoj državi traže svoj koridor. A o vrlim "bratskim" državama da ne pričam. Jugofili su na redu.
   Što pak reći o izbornoj utrci? Ovdje nema šale. Da je stvar više nego ozbiljna pokazuje i broj kandidata za naslov. Čul sam Tvoj prijedlog za šest predsjednika, ali ni tad ne možemo sve namiriti. Postoji i prijedlog za 21. No o tom potom. Kak sam čul glavni slogan većine kandidata biti će - Želim biti predsjednik svima, pa i lopovima.
   Sama trka biti će do zadnjeg dana vrlo neizvjesna i nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Na pitanje koje mi većina građana postavlja - Da li će biti nekih većih iznenađenja, odgovaram - a što bi za Vas bilo iznenađenje - sedam je objektivno jednakih kandidata, a presudnu ulogu će u prvom krugu odigrati mogućnost nastupa u medijima i prezentacija svog programa. Najinteresantnije biti će izneseni zmazani veš i očekuje se veliko povećanje u prodaji deterdženata. Naručen je i veći broj karikatura. Tu bu veselja.
   Svaki pak od kandidata koji uđe u drugi krug sigurno ima podjednake šanse, jer će tek tada oba kandidata dobiti mogućnost ravnopravnog istupa u medijima. Živi bili, pa videli.
   ROI: - I na samom kraju, molim Te, nekoliko riječi o Sisku i njegovom razvoju. Da, i želimo znati koji su Tvoji daljnji potezi. Dal' šah, bridž ili nešto treće.
   Fram: - U Sisku je pat situacija, jer - zna se da se ništa ne zna. Oni koji bi trebali odigrati odlučujući bridž i dati šah-mat kriminalu i korupciji, poput tebe Roia laju samo po Zagrebu, pa organizirani kriminalci, zločinci i korumpirani u sisačkim državnim službama mogu i dalje mirno spavati. Možeš ti ROI i dalje lajati, ili zviždati poput Vesne Balenović i mene koliko god želiš, samo ubuduće pazi što govoriš, jer njima se živo fućka.

Razgovoru nazočio:

vlasnik psa dipl. iur. Vladimir Biondić

   U novom broju od 3. srpnja 2009. Čvorovog enigmatskog časopisa "Osmosmjerka" na zadnjim koricama objavljena je nagradna križaljka s kojom vješti enigmatičari mogu nagradno doći do izloženih knjiga:

   Zanimljivo da je "Osmosmjerku" svugdje normalno i na vrijeme distribuirao Distri Press, ali ne i Tisak. Nemojte reći da je to stoga što je unutra FRAM koji se osmosmjerno zamjerio nekom "šerifu" iz Tiska koji odlučuje o ditribuciji tiskovina?! Možda ovo nekima izgleda kao neslana šala, ali je moguće, jer neki "šerifi" iz tiska nastupaju i u Framovom Cirkusu..

   U prepunom velikom prostoru HKZ - Hrvatskog slova održana je 23. lipnja 2009. promocija izloženih knjiga, kako slijedi:

   U izdanju Hrvatske kulturne zaklade HKZ - Hrvatsko slovo iz tiska je upravo izašla nova Framova knjiga "Brzojavi i brzoglasi iz Cirkusa" koja je zahvat skalpelom u bolesno tkivo društva po širini i dubini. Knjiga je pisana na nov do sada neviđen način u literaturi. Izazvala je niz neprimjerenih reagiranja i prijetnji autoru.

   Evo vam štovani čitatelji triju komedija oko kojih se dizala buka, ali ne onakva kakvu smo navikli slušati ili pak više čitati da se diže u drugih sretnijih naroda, u drugim sredinama kulturnijima nego što je bila ona naša...
   Tako počinje uvodno štivo "Prije čitanja" u knjizi "Nepoćudne komedije" uglednog književnika i ravnatelja Hrvatskog slova Stjepana Šešelja koja se, kao i slijedeće dvije, može kupiti u Hrvatskom slovu.

   Najnoviju knjigu "Pričam ti vijesti" urednika Hrvatskog slova Vlade Šimenca u nakladi Čvora iz Bjelovara otkupilo je i Ministarstvo kulture. Vlado Šimenc je bio urednik humorističkih emisija na Radio Zagrebu, urednik u humorističkim časopisima "Paradoks" i "Kerempuh". Pomogao je afirmaciji cijeloj plejadi autora, pa i FRAMU. Surađivao je u brojnim humorističkim i književnim časopisima, a poznat je i izvan Hrvatske. Pisao je za TV i kazalište. Kao predstavnik hrvatskog humora zastupljen je u "Antologiji hrvatskog humora". Među zapaženim izdanjima su mu "Priče iz vedra neba, romani "Ljudi u bojama" i "Riblja stupica". Od 2000. godine uređuje humorističku stranicu u Hrvatskom slovu.
  Urednik knjige "Pričam ti vijesti" je Franjo Martinović, a naslovnicu je izradila Tina Grgić.

   Knjiga Marijana Urli Rine "Kavopija na odlasku" posvećena je njegovom "kućnom ljubimcu" - predsjedniku, kao i prethodne dvije "Na kavi i travi" i "Na kavi s predsjednikom". Marijan Urli Rino je gotovo redovit suradnik humorističke rubrike u Hrvatskom slovu, pa je i ova knjiga zapravo sažetak objavljenih kolumni u jednom vremenskom intervalu njegovog spisateljskog rada. Knjiga je u svakom slučaju vrijedna čitanja, a može se naručiti u Hrvatskom slovu.
   Nakladnik je Čvor iz Bjelovara, urednik Franjo Martinović, a korekturu tekstova obavio je urednik njegovih objavljenih tekstova u Hrvatskom slovu Vlado Šimenc.

Upravo pristiglo iz Beča...

Patnje Antonije Brabec u Beču
(Iz kritike)

   Roman Ludwiga Bauera Patnje Antonije Brabec (Fraktura, Zagreb 2008.), koji je već hrvatska kritika visoko ocijenila, bit će predstavljen i u Beču, u srijedu 29. travnja 2009., u organizaciji Matice hrvatske u Austriji - Kroatischer Kulturhort in Österreich.
   Ludwig Bauer već niz godina uživa naklonost bečke publike, a nedavno je ondje predstavljeno i drugo austrijsko izdanje njegova romana Partitur für eine Zauberflöte (Partitura za čarobnu frulu) , koji neki smatraju najbečkijim romanom našeg vremena.
   Romanom Patnje Antonije Brabec Ludwig Bauer potvrđuje epsku snagu svoga pisma kao najsnažnije i najinventivnije pero suvremenoga povijesnog romana. Njegove se knjige čitaju bez daha.
   Novi roman Ludwiga Bauera koncipiran je na poseban način ("Genetski modificirani roman"), i prati jedno dulje razdoblje u životima dvoje glavnih likova. No, čitak je i zanimljiv, ne samo onima koji zbog generacijske bliskosti (.) postanu čitanjem nešto poput suučesnika u romanu; kroz glavnu temu ili teme se provlači još mnogo univerzalnih "mozgalica" poput one o (ne)uhvatljivosti sreće koja nam uvijek izmiče. Posebno ako se čuperak boga Kairosa ne uhvati na vrijeme.

* * *

  Upravo je izašla iz tiska knjiga humora poznate kolumnistice Hrvatskog slova Zlate Šimenc Aurelije pod naslovom "Umne kolumne". O knjizi koja je izašla u izdanju nakladničke kuće Čvor iz Bjelovara, sama autorica kaže: - Moje priče su istinite, ponekad, gdje je bilo potrebno, oplemenjene začinskim biljem i dobročudnim humorom. Knjiga se može nabaviti u Hrvatskom slovu.

Urednik: Franjo Martinović
Naslovnica: Tina Grgić
Karikature: Mladen Bašić
Uvodnu riječ dao je književnik Ivan Boždar

Knjiga doajena humora i satire, urednika u Hrvatskom slovu

 

   Knjiga "Ja sam ROI" autora Vladimira Biondića je prikaz hrvatske stvarnosti kroz "pseća" opažanja. Autora je u pisanju inspirirao roman američkog pisca Johna Grogana - Marley i ja. O knjizi sam autor kaže:
   
- ROI vjeruje u konačnu pobjedu dobra i hrvatskog patriotizma protiv zala. ROI je zapravo svjetlo na kraju tunela!
Biondić je magistar prava i pripadnik Družbe "BRAĆA HRVATSKOG ZMAJA", ili kako bi netko rekao - zmaj od Hrvatske.

 

   Knjiga "Nepopravljive misli" zagrebačkog autora Janka Bučara je aforistički osvrt na hrvatsku stvarnost - ozbiljno, otkačeno, probojno, dosjetljivo, istinito, krepko, pa i stidljivo. Bučar je autor više knjiga, a objavljivao je u domaćim i stranim časopisima.


 

VREMEPLOV

MEĐUGORJE

      Rimokatolička crkva nema baš puno sreće sa papom Benediktom XVI. Jozeptom Ratzingerom. Poslije velike pogreške, koju je načinio kada se ružno izrazio o Muhamedu, koji je za islam isto što i Isus Krist za kršćanstvo, on je i Međugorje proglasio velikom prijevarom. Po papi, u Međugorju ne postoji niti jedan dokaz da se radi o nadnaravnim ukazanjima, stoga nisu dopuštena nikakva hodočašća. Prije 100 godina u Lurdu, Blažena Djevica Marija 18 puta se ukazivala djevojčici Bernardici i preko nje uputila poruku svijetu. Pojava Majke Božje Bistričke datira još od kraja 15. stoljeća, ali ni to nisu jedina svetišta u kojima se ukazala Majka Božja.
     Međutim, iza svih tih ukazanja nije ostalo ni jedno djelo koje bi objektivno potvrdilo, da su se ukazanja Blažene Djevice Marije stvarno i dogodila. Pa ni za pojavu Majke Božje Bistričke nema nikakvih drugih dokaza, osim kipa, koji je izradio nepoznati majstor. No i pored toga, sva ta svetišta ipak koriste ljudima. Kako?
     Nije nepoznato, da čovjekovo tijelo ima sposobnost samoizlječenja. Kad netko slomi nogu, ili se poreže, liječnici samo stave gips ili ranu zašiju, a sve ostalo obavlja sam organizam! Ako je manja ozljeda ili lakša bolest, to samoizlječenje obavlja redovita obrana organizma, njegov imunitet, a ako se radi o težoj povredi ili bolesti, na to mjesto moraju se usmjeriti obrambene snage cjelokupnog organizma. To na posebni poticaj obavlja mozak. Takav posebni poticaj naziva se autosugestija. Ako je ta autosugestija dovoljno snažna da natjera mozak da usmjeri sve obrambene snage tijela na bolesno mjesto, može doći do izlječenja svake bolesti. Problem je samo kako prinuditi mozak da to učini. To se postiže vjerovanjem, koje sada imamo najviše u liječnike i njihove lijekove. Na snagu ili intenzitet vjerovanja mogu utjecati i drugi čimbenici; meditacije, vračke, te očekivanje pomoći od nekog sveca ili Boga. Kako se ni sa autosugestijom ne može uvijek postići, da sve obrambene snage organizma krenu prema bolesnom mjestu, znanstvenici već dugo pokušavaju otkriti taj mehanizam u mozgu. Kada se on jednom otkrije, biti će malo bolesti koje neće moći izliječiti samo tijelo, kao što je to sada s prehladom, gripom i slično. Događa se da neki pacijent, koji je bolovao od neizlječive bolesti, poslije dužeg vremena ponovo dolazi na pregled u Institut za tumore u Zagrebu, pa doktor ne može vjerovati svojim očima, jer je njegov kartom već odavno odložen među umrle.
     Kada oboljeli vjernici dolaze na svetišta Mariju Bistricu ili Međugorje, oni se osjećaju mnogo bolje nego ranije, a neki od njih uspijevaju postići i potpuno samoizlječenje. Tako je i francuska časna sestra, Marie Simon-Pierre, svojim snažnim i dugotrajnim vjerovanjem da će ozdraviti, pobijedila svoju opaku bolest, rak. Takva izlječenja pomoću autosugestije, već se tisućama godina koriste u alternativnoj medicini, a već i u suvremenoj medicini to liječnici primjenjuju propisivanjem lažnih lijekova s kojima pacijentu uspijevaju otkloniti bol i pospješiti samoizlječenje.
     Zbog čega na svetištima najčešće dolazi do ukazanja Majke Božje, a ne drugih svetaca? Ona se štuje već stoljećima. Svaka osma crkva u Hrvatskoj je posvećena Majci Božjoj. Postoje tisuće njenih slika i kipova koje ljudi svakodnevno s velikim emocijama promatraju, pa se kod nekih vjernika javlja i realna slika njenog ukazanja. Postavlja se pitanje, li to prava istina? Pa ako se uzme da je prava istina ono u što smo spremni povjerovati, onda je i to prava istina.
     Međugorje se osporava tako, što se kaže da se u njemu sve događa zbog novca; suveniri, hoteli i drugo. Kardinal Bertone kaže da je to fana-tizam, sekta "međugoranima" koja samo kamči novac od vjernika. A gdje se takav novac ne kamči? U Bistrici, Lurdu, i bilo gdje drugdje. Pored toga, što crkva svakodnevno uzima novac od svojih vjernika, samo u protekloj godini Republika Hrvatska, u svom proračunu, za katoličku crkvu izdvojila je 328 milijuna kuna, (u što nisu ubrojene i donacije jedinica lokalne i regionalne samouprave za izgradnju novih sakralnih objekata, kao i održavanje postojećih). Jedan dio tog novca stigao je u proračun, u obliku poreza, i iz Međugorja, kojega godišnje posjećuje oko pola milijuna hodočasnika. Samo povodom obilježavanja 25. godišnjice ukazanja Blažene Djevice Marije, u Međugorje je došlo oko 80 tisuća hodočasnika, pa je do sada to svetište ukupno posjetilo više od 25 milijuna ljudi. Nitko od njih nije donio oko sebe eksploziv, i svi su otišli zadovoljni, spremniji nego su došli da služe čovjeku, kao što ih na to poziva i Međugorska poruka. Pa ako je to prijevara, može se prevariti jedan ili dva čovjeka, ali 25 milijuna hodočasnika, od koji neki dolaze i po više puta, to zaista nije moguće!
     Vjerovanje je način na koji čovjek nastoji uspostaviti odnos s Bogom. Mnogima je potrebna takva iluzija, da bi im to olakšalo život. Za neke je dolazak u Međugorje obraćanje i pokora za ono što su ružno u životu učinili, za druge bolest i siromaštvo. Na svetištima se liječe i duhovne i tjelesne rane, kao i potreba da se Majci Božjoj otvori srce i izrazi svoje želje, s uvjerenjem da ona nikoga nije od sebe odbila, i da će svakoga milostivo saslušati i uslišiti.
     Do velike posjete ne samo Međugorju nego i drugim svetištima dolazi i zbog toga, što se na takvim mjestima javlja posebni ugođaj i atmosfera, koje drugdje nema. Dok se svi ljudi mole Bogu, njihove duše su plemenite. Ničiji mozak tada ne zrači energiju u koju je utkana mržnja, zlo ili osveta. Pa umjesto ukidanja Međugorja, bilo bi dobro da se "otkrije" i više takvih svetišta. Možda to netko i u Vatikanu shvati!

Ivan Enc

 

Pandorina kutija zahvala i priznanja

    Naoružani (najčešće lovačkim puškama) dragovoljački odredi Narodne zaštite odigrali su značajnu ulogu na početku Domavinskog rata, jer su prvi stali u obranu "svete domovine", kako su znali govoriti. Međutim, pripadnici tih odreda ni do danas nisu ostvarili svoja prava iz Domovinskog rata, a među njima je i prof. dr. Andrija Preloščan koji je u to vrijeme bio stožerni zapovjednik.
   Gospodin Prelošćan će kasnije reći nešto više o tome, a sada donosimo samo njegov okvirni tekst :

prof. dr. Andrija Prelošćan

   Velika je sramota za našu državu što do danas nije korektno i primjereno riješila status pripadnika Narodne zaštite. Naime, držimo da je postojeći Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, članak br. 2 protuustavan i da su njegovom primjenom kršena temeljna ljudska prava. Isto tako Narodna zaštita nije prestala djelovati 24. prosinca 1991. nego je tom Uredbom predsjednika države zapravo 31. prosinca prevedena u Domobranstvo.

ZAHVALNICA GLAVNOM I ODGOVORNOM UREDNIKU SUNJSKOG LISTA NAKON 15 (SLOVIMA: PETNAEST) DUGIH LJETA

    Općina Sunja i Turistička zajednica Općine Sunja odlučile su ove godine uručiti Zahvalnicu bivšem glavnom i odgovornom uredniku Sunjskog lista, književniku Franji Martinoviću Framu. FRAM je u tom poslu naslijedio bivšeg novinara Milivoja Alapića, te je s ondašnjim općinskim načelnikom Mihovilom Žarinčićem i pedesetak vanjskih suradnika učinio Sunjski list čitanim i poznatim na području cijele Sisačko-moslavačke županije, pa i šire.
    Na kraju svog urednikovanja, zbog neslaganja s koncepcijom uređivačke politike koju su mu nametnuli drugi, FRAM je dao ostavku i otpočeo sa svojim FM-novinama koje su neko vrijeme (skoro dvije godine) žarile i palile, arbitrirale u medijskom prostoru Hrvatske. Priznanje i zahvalnica za uređivanje Sunjskog lista stigli su Framu još za života (premda su ga proglašavali i pokojnim), što je on popratio komentarom: - Bolje ikad, nego nikad. Više volim zahvalu i priznanje za života, nego kajanje nakon smrti.
    Lokalni mediji taj čin zahvalnosti nisu popratili niti jednim slovom, što rječito govori o stanju duha u vladajućim strukturama i medijskom prostoru Županije. Na kraju svečanog uručenja Zahvalnice nitko od nazočnih nije znao Framu odgovoriti na pitanje - zašto je Sunjski list nakon njegove ostavke prestao izlaziti? Bivši općinski načelnik Mihovil Žarinčić filozofski je izjavio da on samo zna zašto je počeo.

Ratna iskaznica glavnog i odgovornog urednika Sunjskog lista književnika Franje Martinovića - FRAM-a

U potpisu bivši općinski načelnik Mihovil Žarinčić

    U ratu urednik Sunjskog lista i zapovjednik Štaba Narodne zaštite, nositelj Spomenice i medalje, FRAM je i danas bez ikakvih prava iz Domovinskog rata. Čak mu ni status branitelja nije priznat, a to rječito govori i o sisačkim "domoljubima" od kojih neki uživaju privilegije, lažne mirovine, a prisvojili su i tuđe zasluge.

    Iako su na području Sunje i Siska odredi Narodne zaštite bili prve dragovoljačke naoružane borbene formacije u funkciji obrane "svete domovine" Hrvatske, braniteljska prava iz Narodne zaštite ostvarili su samo rijetki pojedinci koji su bili u sastavu jurišnog stranačkog glasačkog stroja. Za ilustraciju rečenog na ovoj stranici ili u Forumu objavit će se i drugi slučajevi koji govore da mnogi u sastavu odreda Narodne zaštite za obranu domovine kao dragovoljci nisu dobili čak ni "hvala" kao FRAM.

(možete komentirati u Forumu)

 

Pozivnica na promociju Pučkog kalendara Sisačko-moslavačke županije za 2008. godinu

Predstavljanje Kalendara bilo je utorak 18. prosinca 2007. godine u 11 sati, velika sala Malog kaptola Turističke zajednice grada Siska (Sisak, Rimska bb)

Svirali su i pjevali: Giovanni Furlan (gitara) i Ilija Pavić (blokflauta). Degustaciju vina dala je Vinarija Florijanović iz Potoka, a suhomesnatih proizvoda Promes Cvanciger iz Siska
O Kalendaru su govorili urednici, autori i predstavnici samouprave
Promocija je održana u zakazano vrijeme u prostoru Turističke zajednice grada Siska kojoj se zbog toga najsrdačnije zahvaljujemo kao i našim sponzorima Vinariji Florjanović iz Potoka, te Promes Cvancigeru iz Siska. Posebno se zahvaljujemo Srebrnom vitezu Joe Cro-u Giovanni Furlanu i Iliji Paviću koji su bili glazbena pratnja onima koji su čitali i govorili o svojim radovima i Kalendaru, a to su: dr. Andrija Prelošćan, dr. Stevo Kovačević, Ivan Enc iz Petrinje, Mijo Davidović iz Gline i drugi.

Ivan Enc, redoviti suradnik Kalendara rekao je:

Ovaj Kalendar predstavlja povijest svih gradova i općina u ovoj županije, koja u 2008. godini neće biti nigdje drugdje na jednom mjestu tako opisana. I u ovom broju Kalendara ima onoga što treba i što ne treba, ali svatko će u njemu ipak naći nešto zanimljivo. Na 11 stranica tiskane su note, iako mi i bez njih vrlo dobro pjevamo. Tu je i popis svih vjerskih blagdana, zbog čega će mnogi ovaj Kalendar često prelistavati. Kad samo pomislim, da je za prikupljanje svega što je u ovom Kalendaru objavljeno, trebalo i po nekoliko puta obići 6 gradova i 14 općina, to je zaista bio dugi put i veliki posao.
U sadržaju Kalendara nalaze se i prilozi mnogih poznatih književnika i javni radnika, čak i onih koji ne žive u našoj županiji, kao što su: Ludwig Bauer, Stjepan Svedrović, Vlado Šimenc, Ivan Boždar i drugi, što također govori o ugledu ove edicije. Na redu je jubilarno deseto godište Kalendara za 2009. godinu koje će ugledati svjetlo dana prije Božića 2008.

Mijo Davidović iz Gline objašnjavao je kako je kreirao stranice grada Gline

Poznati kantautor i organizator promocije Giovanni Furlan (Srebrni vitez i Joe Cro) dao je glazbenu pratnju promociji Kalendara

dr. Andrija Prelošćan čitao je svoje radove

Furlanov kolega Ilija Pavić pripremao je blok-flautu za nastup

 

S lijeva u desno: promotori Enc i FRAM

Snimio: Mijo Davidović

 

 

 

Promocija knjige "Hrvatsaki lonac iz balkanske krčme" održana je 24. svibnja 2007. u Knjižnici i čitaonici grada Petrinje. Promotori su bili sam autor FRAM, zatim pisac Ivan Enc, te kantautor Giovanni Furlan (Joe Cro). Za sada samo uvodno izlaganje Ivana Enca, a nešto kasnije bit će i podosta snimaka s promocije.

                                                                         Petrinja, 24. 05. 2007

Franjo Martinović Fram

Franjo Martinović, Fram, rođen je u selu roda, Čigoću, što je sigurno znatno olakšalo posao njegovim roditeljima, prilikom njegovog dolaska na svijet. Nećemo spominjati kada je to bilo, jer Fram se još uvijek rado okreće za mlađim i ljepšim dijelom ženskog ljudskog roda.
O njegovoj književnoj djelatnosti, ukratko se može reći slijedeće: Fram je započeo svoj put kao novinar, zatim se postupno pretvarao u humoristu, satiričara i pisca, poznatog ne samo u Sisačko-moslavačkoj županiji, nego i mnogo šire. Član je Društva hrvatskih književnika. Kolumnista lista Hrvatskog slova, te urednik Pučkog kalendara Sisačko-moslavačke županije. Fram iza sebe ima već 6 knjiga humora, a u tisku se nalazi i nova knjiga "Balkan expres", kao i zbirka priča za djecu.
A sada nekoliko riječi, i o toj vrsti književnosti sa kojom se Fram uglavnom bavi. To je humor i njegov najviši oblik - satira.
Humor nam omogućuje da sve stvari ne uzimamo i suviše ozbiljno, ali on zbog toga nije i manje vrijedan, jer njime i druge pored sebe procjenjujemo, a sva društvena zbivanja vidimo bolje i dublje.
Englezi kažu da je humor odlika mudrih. Smijati se samome sebi, ali i drugima, nipošto ne znači biti i neozbiljan. Dapače, ako promatramo svijet iz perspektive humora, mnoge stvari će nam postati jasnije i jednostavnije.
Humor i smijeh su nerazdvojno povezani. Onaj tko se ne može smijati, ne može ni plakati; i obrnuto. Humor ne treba miješati s vedrim raspoloženjem ili običnom šalom. Pravi humor ne vrijeđa, ne prelazi granice, ne podsmjehuje se drugima, kao što su to ironija, sarkazam ili cinizam.
Humor nam omogućuje i da s više lakoće prihvatimo naše i tuđe slabosti. Da lakše prevladavamo mnoge pojave, poput nepravde, ljudskih mana. patnje i iskorištavanja. To je pokušaj čovjeka, da se što uspješnije odupre i preživi u ovom potrošačkom, profitabilnom svijetu, u kojemu je svaki dan sve teže.
Iako humor i smijeh nije do sada izliječio ni jednu bolest, on smanjuju razinu stresa i povećavaju kvalitetu života, Zbog toga su i mnoge bolnice u svoje programe već uključile i terapiju smijehom, pa su i u tom pogledu, humor i smijeh vrlo ozbiljna stvar. Liječnici preporučuju da se na smijehu ne treba nimalo štedjeti, jer on je doista besplatan
Franjo Martinović, Fram, kao čovjek i pisac teško se miri s činjenicom, da je trećina Lijepe naše već rasprodana, i da više nije naša, nego je sada u vlasništvu stranih banaka i kompanija. On upozorava da se i dalje nastavlja prodaja ostatka domovine strancima, u vidu nacionalne štednje, telekomunikacija, farmaceutske i mljekarske industrije, trgovačke i medijske djelatnosti.
U svojim prilozima Fram ukazuje i na nezadrživi rast osobne i državne potrošnje, koja se pokriva sve opasnijim povećanjem vanjskog duga, uvozom strane robe i povećavanjem vanjskotrgovinskog deficita. Zbog svega toga on se ne ustručava okrznuti bilo koga, bez obzira na njegov položaj i moć. I pravo je čudo, što još nitko od tih "bogodanih" velebnih hrvatskih političara, nije protiv njega pokrenuo tužbu za uvredu zbog toga, što ih je on smjestio u Bosanski lonac, kamo i pripadaju. Jer oni su svojim servilnostima prema haškom sudu, njegovom tužiteljstvu i Evropskoj uniji doprinijeli, da se i naš povratak u Petrinju smatra zločinački poduhvat, koji su vodili neki "mračni tipovi": doktor Franjo Tuđman, Červenko, Bobetko, Markač, Gotovina i drugi. Stoga je i ovaj Framov Bosanski lonac, za njih još i predobar!
A sada će poneku priču iz Framovih knjiga, koju je sama odabrala, pročitati gospođica Martina Dumbović.

Ivan Enc

Detalji s promocije

FRAM, Enc, Martina (slijeva u desno

Giovanni Furlan (Joe Cro)

I FRAM je ljepši u društvu ljepšeg spola.

 

Promocija Pučkog kalendara Sisačko-moslavačke županije za 2007. godinu održana je pod pokroviteljstvom grada Siska i u organizaciji Narodne knjižnice i čitaonice, odjela Caprag, kako slijedi:

 

 

O kalendaru - zborniku županije govorili su književnici: Ivan Enc, Stjepan Svedrović, Janko Bučar, Ivan Boždar i Franjo Martinović /FRAM/
Tekstove su čitali Ivan Enc, dr. Andrija Prelošćan i Stjepan Svedrović, a glazbenu pratnju promociji dao je kantautor Giovanni Furlan. Cijelu promociju snimao je Milan Dujmić, pa možete pročitati detaljnije informacije i snimke s promocije.

KRATKI PRIKAZ KALENDARA IZ PERA PETRINJSKOG PISCA I ZNANSTVENIKA IVANA ENCA

Zahvaljujem se Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak, Odjel Caprag i ostalim organizatorima na pozivu, da kao gost prisustvujem promociji ovog Pučkog kalendara Sisačko-moslavačke županije. Ovaj Pučki kalendar pratim već nekoliko godina, i sve više mi se sviđa. Smatram, da on vrlo dobro opisuje i oslikava cijelu  Sisačko- moslavačku županiju. Ovaj kalendar značajan je i po tome, što je tiskan u više od 2 tisuće primjeraka, koji su već unaprijed rasprodani, sa čime se danas može pohvaliti malo knjiga u Hrvatskoj.
Kalendari se već po tradiciji nalaze skoro u svakoj kući, i oni se čitaju tijekom cijele godine, pa će i svaki primjerak ovog Kalendara vjerojatno pročitati  prosječno dva do tri člana obitelji, što stvara brojku veću i od 5 tisuća. To je za jednu knjigu, u jednoj godini, zaista mnogo! Mi ne znamo strukturu tih čitatelja, ali pretpostavljamo da ovaj Kalendar s podjednakim zanimanjem čitaju i mladež i odrasli, bez obzira na naobrazbu, jer u njemu svatko može pronaći nešto zanimljivo.
Kao pisac i povremeni suradnik ovog Kalendara, u kojemu se nalaze i dva moja priloga, zamoljen sam da i ja kažem o njemu nekoliko riječi. Pa najprije o tehničkom izgledu:
Već je naslovna stranica takva, da može privući pozornost svakog čitatelja, a i sve ostale slike u Kalendaru su vrlo dobre i kvalitetne, tiskane i na posebnom papiru. Raspored članaka ili prijelom, je također vrlo profesionalno obavljen, pa i to zaslužuje pohvalu izdavača.
Na vremensku prognozu, koja se nalazi na početku Kalendara, ne bi se trebalo mnogo osvrtati. U njoj se kaže da će u siječnju i početkom veljače biti puno snijega oluja i ciče zime, a već su procvale ljubičice! Ali to je greška globalnog zatopljenja, za kojega su više krivi Amerikanci, nego ovaj Kalendar.
I u ovom broju Kalendara postoji duga šetnja kroz povijest županije, bez čega se ne bi ni prisjetili, na kakve su sve teškoće nailazili naši preci u prošlosti.
Kalendar čini posebno aktualnim i prikaz Blagdana i praznika, tijekom cijele godine. Možda je šale koje tada slijede, trebalo staviti negdje na kraju Kalendara, ali i to je predah za pristup ozbiljnijim temama: voćarstvu, spremanju zimnica, što su ljudi već uradili i bez ovoga Kalendara, ali kako su mnogi slabo nasolili meso, ono im se zbog vrućine pokvarilo!
Ono što Kalendar posebno osvježuje, to su "Zvuci Moslavine", isprepleteni s nizom opisa, biografija i svih Božjih svetaca, kojima se u svakom mjesecu, u točno određene dane, treba moliti. Pa i zbog toga mnogi pomno čuvaju ovaj Kalendar tijekom cijele godine!
Opis radova u vinogradu, lova, divljači, voća i drugih prehrambenih artikala, isprepleće se slikama i biografijama mnogih domaćih umjetnika, pri čemu posebnu pozornost privlači naslovna stranica knjige "Vječni šapat", s pjesmama našeg poznatog pjesnika Stjepana Svedrovića, koji je i ovdje prisutan, pa ga molim da nam on pročita barem jednu od svoje tri pjesme, koje su objavljene i u ovom Kalendaru.
Na istoj stranici nalaze se i naslovnice poznatih autora: Marijana Urli Rina, Vlade Šimenca i njegove supruge Aurelije, Velimira Karabuve kao i našeg humorista Franje Martinovića, sve u izdanju nakladničke kuće "Čvor" iz Bjelovara. Nakon toga slijedi cijeli niz vrlo lijepih slika, koje prikazuju sve naše gradove u Županiji.
U drugom dijelu Kalendara, detaljno su opisani svi gradovi i općine, kao i oni koji njima upravljaju! U tom drugom dijelu Kalendara nalaze se i razni književni prilozi, s povijesnim, znanstvenim, kulturnim, humorističkim i drugim temama i pjesmama, među kojima ima mnoštvo zanimljivog, a meni se posebno svidio "Pjesnički vremeplov" doktora Andrije Prelošćana, i mog nekadašnjeg učenika, pa bih volio da nam on to osobno pročita! 
I dok mi sada vršimo promociju Kalendara za 2007. godinu, u tijeku je već prikupljanje materijala za naredni, deveti Kalendar, za 2008. godinu. Njegovim autorima sada ponovo predstoji veliki posao, mnogo kilometara između 20 gradova i općina, dok se sve to prikupi!
Pa i taj naredni broj Kalendara, koji će po tiražu sigurno biti i veći od ovoga, bilo bi dobro da se dopuni nekim novim temama, iz područja ratarstva i stočarstva, koji na očigled propadaju, peradarstva, ako ga ne potamani ptičja gripa, zaštitom bilja i drugim napisima, koji zanimaju domaćinstva.
Bila je to kratka šetnja kroz ovogodišnji Pučki kalendar za one, koji ga nisu još imali prilike do sada prolistati i pročitati. Ja očekujem da će i novi Kalendar, za 2008. godinu, i dalje ostati najčitanija knjiga u našoj Županiji.

                                                                                           Hvala na pozornosti:                               

Ivan Enc


FOTO-PRIKAZ PROMOCIJE

 

Pučki kalendar SMŽ za 2007. godinu

Za stolom s lijeva u desno: Janko Bučar, Ivan Enc, FRAM i dr. Andrija Prelošćan

FRAM i Joe Cro

Treći s lijeva: književnik Ivan Boždar, a do njega (zaklonjen glavom) književnik Stjepan Svedrović

Vesele djelatnice Knjižnice, odjela Caprag

Konačno jedan pristojan napis o promociji Pučkog kalendara u "Sisačkoj sceni". Onaj u "Večernjem listu" je katastrofa. Možete ga pročitati u "Komentarima".PROMOCIJA KNJIGA HRVATSKIH HUMORISTA I SATIRIČARA

Četvrtak 16. studenog 2006. u 19 sati održana je u zagrebačkom prostoru "Hrvatskog slova" (Hrvatske bratske zajednice bb (NSK), Zagreb) promocija knjiga autora suradnika i humorista u Hrvatskom slovu, knjiga objavljenih u Biblioteci "Čvor":
Zlate Šimenc Aurelije (Pretvorba sunčanog parka), Vlade Šimenca (Pričam ti vijesti), Marijana Urli Rine (Na kavi i travi), Frama & Franje Martinovića (Hrvatski lonac iz balkanske krčme). Knjige je predstavio književnik Ivan Boždar, a na promociji su govorili i urednici Hrvatskog slova Mira Ćurić i Stjepan Šešelj. Promociji je nazočio i direktor bjelovarskog "Čvora" Stjepan Horvat sa suprugom. Kamerman i tonmajstor bio je Ivan Enc, a foto-snimke načinili su Dubravka Vidak i Mišo Dujmić.
Glazbenu logistiku Framovim stihovima dao je kantautor Giovanni Furlan, zvani Džo Cro.

Slijede snimke s promocije...

 

 

Autori knjiga i urednici

Slijeva u desno: Mira Ćurić i FRAM

     

 

Stjepan Horvat (u sredini)

 

Detalj s promocije

 

FRAM

 

Mišo, Mira Ćurić i Giovanni

 

Zlata Šimenc Aurelija

 

Vlado Šimenc

 

 

 

Marijan Urli Rino

 

Ivan Boždar